Način na koji dišemo utječe na naše zdravlje – na način na koji se osjećamo, na naše emocije, obrasce kretanja i navike. Vrlo često razina stresa i drugi izazovi u našim životima dovode do poremećaja u obrascima disanja, a da toga nismo ni svjesni. Otežano disanje utječe na tijelo na svim razinama i dovodi do nelagode, napetosti i boli. Disanje se neophodno za proizvodnju energije, koja se odvija u stanicama našeg tijela. Pomaže nam u mnogim funkcijama kao primjerice kod govora te za kretanje i stabilnost tijela. Kada ne dišemo dobro, zdravlje nam je ugroženo.
Općenito bolje disanje čini život ugodnijim, imamo više energije, budni smo. Pravilno disanje poboljšava našu tjelovježbu.
Važnost daha
Sam čin disanja je udah i izdah, udišemo kako bismo unijeli kisik, a kada izdišemo izbacujemo otpadne plinove iz tijela. Disanje znači da smo živi, prva je stvar koju radimo kada se rodimo.
Dah često zadržavamo zbog stresa, napetosti i potrebe kada prolazimo kroz svakodnevne izazove bilo da su oni vezani uz posao ili u privatnom životu. Loše držanje tijela i napetost isto tako utječe na naše disanje.
Postoji mnogo načina da dođemo u dodir sa svojim dahom. Da bismo poboljšali svoje disanje potrebno je ukloniti neke navike koje ometaju učinkovito disanje. Kada primijetimo svoje disanje i kako reagiramo kada pomislimo – „Osjećam da sam pod stresom“, tada pomislimo – „Osjećam se smireno i opušteno“ i primijetimo kako tada reagira naš dah. Da bismo podržali dobro disanje naučit ćemo koristiti naše misli.
Dah je most između svjesnog i podsvjesnog. Podsvijest stalno mijenja ritam disanja i kada osvijestimo ritam i njegove promjene, postajemo svjesni našeg disanja. Kada smo svjesni disanja, svjesni smo i naših misli.
Postoji niz jednostavnih tehnika disanja koje su znanstveno dokazane da su učinkovite u ublažavanju problema sa stresom, raspoloženjem, nesanicom, depresijom, anksioznošću. Vježbe disanja mogu poboljšati tjelesno zdravlje i izdržljivost, fizičko, mentalno i duhovno blagostanje.
Kako bismo usvojili otpornost na stres možemo početi sa trbušnim ujednačenim disanjem. Tehnika je koja pomiče sustav odgovora na stres u zdraviju ravnotežu aktiviranjem dijela živčanog sustava za iscjeljivanje. U učenju vježbi disanja najvažnije je zapamtiti opuštanje. Svako razmišljanje i briga da li dobro dišemo stvara nam napetost. Samoosuđivanje dodaje još jedan sloj stresa. Što se manje osuđujemo, lakše se opustimo i doživimo dobrobit ujednačenog disanja.
Trbušno disanje
Trbušno disanje možemo vježbati u ležećem položaju. Leđa i vrat neka su udobnom položaju. Zatvorenih očiju, zatvorenih usta, dišemo kroz nos. Dubokim udahom opustimo trbušne mišiće tako da se trbuh diže svaki puta kada udahnemo. Nije potrebno aktivno gurati trbuh prema van.
Neka vas dah ispuni, tako da se trbuh podigne poput balona koji se puni zrakom. Zatim neka se trbuh prirodno spusti dok izdišete. Ponovite nekoliko puta, sporo i nježno bez naprezanja. Dok tako udišete i izdišete trbuhom neka se i vaši mišići lica opuštaju zajedno sa cijelim tijelom. Možete položiti i dlanove na vaš trbuh da osjetite kako se pomiče gore-dolje dok dišete.
Svjesnost daha
Da postanete svjesni svog daha osnovna je vježba i dovoljno je da se udobno smjestite, lagano dišete kroz nos ili blago razmaknutih usta. Možete zatvoriti oči i osjetiti kako zrak ulazi i izlazi iz vašeg nosa. Dišete polako i duboko, osjećate kako zrak kreće prema dolje u vaša pluća i ponovo izlazi.
Osjetite dizanje i spuštanje trbuha, prsnog koša. Promatrajte svoj dah, dah ulazi, dah izlazi, pomaže nam da ostanemo u sadašnjem trenutku.
Kada druge misli uđu u vaš um, samo ih pustite da prođu kroz vas i ponovo usredotočite vašu pažnju na osjećaje disanja. Disanje treba biti polagano, nježno, udobno, bez forsiranja. Što sporije i nježnije dišete, to će vam biti lakše otpustiti stare napetosti u vašem tijelu koje možete osjetiti u vašem trbuhu, prsima, grlu ili vratu.
Zamislite svoj dah kao vjetar koji se kreće kroz šumu drveća.
Vježbate li svjesno disanje svakodnevno, makar za početak pet do deset minuta dnevno, bilo ležeći ili sjedeći primijetit ćete da vam je um smireniji, manje brbljanja, tijelo je isto tako opuštenije. Tijekom vremena osjećaj budnosti će rasti, a osjećaj napetosti će nestati.
Kontrola daha
Jedna od tehnika disanja da ublažimo stres i umirimo naš um je Pranayama
Pranayama je sanskrtska riječ gdje „pran“ znači „dah“, a „ayama“ znači kontrola. – jednostavno učimo svjesno upravljati svojim dahom. Pranayama je dugo vremena bila čuvana kao tajna umjetnost uglavnom u samostanima u Indiji, a danas je ta praksa poznata u cijelom svijetu i otvorena za svakoga tko želi osvijestiti svoje disanje.
Prana je vitalna energija koja nas pokreće i obavlja sve funkcije tijela. Prakticiranjem vježbi disanja preplavljujemo svoje stanice kisikom, hranimo naš organizam. Izbacujemo fizičke, mentalne i emocionalne toksine iz tijela. Podižemo razinu hormona sreće, otpuštamo vezanosti iz prošlosti, prestajemo brinuti za budućnost. Učimo biti u sadašnjem trenutku. Pranayama disanje je jedinstven način za poboljšanje tjelesne i mentalne ravnoteže tijela.
Postoji nekoliko tehnika koje se mogu koristiti za olakšano i opušteno disanje.
Ugodna Pranayama – Bastrika Pranayama – Kriya Pranayama – Trostupanjska Pranayama
Imate li problema sa alergijama, prehladama, astmom – pomoći će vam neke od ovih tehnika
Kapalbhati Pranayama – Bahya Pranayama – Bramari Pranayama – Purna Svasana Pranayama
Drevni jogiji proveli su stotine godina proučavajući i usavršavajući nešto što većina nas jednostavno uzima zdravo za gotovo – kako disati. Utvrdili su da je „prana“ temelj svih tjelesnih, mentalnih i emocionalnih funkcija u našem tijelu i nastojali su je usavršiti.
Rutinskim prakticiranjem Pranayame može se regulirati protok krvi, poboljšati živčani sustav i obnoviti opće zdravlje, tako možemo i mi sami otkriti kako i malo korištenja tehnika disanja može biti korisno za nas.
Izvor: Ljekovita moć daha – Richard P. Brown, Patricia L. Gerbarg ; Pranayama_ 15 Step-by-Step Breathing Techniques
